Pošteno je reći da plastika u svim svojim oblicima i veličinama ima važnu ulogu u modernom životu: koristimo je kao građevni materijal, kao dio kompjutora te ostalih strojeva i uređaja pa sve do plastičnih vrećica i pojedinih pasta za zube i proizvoda za piling lica. Čini se da živimo u plastičnom svijetu. I plastika nam dobro služi dok je koristimo, a nakon toga, kad sve završi u košu, ne brinemo se što će biti dalje. Pa ipak sve više spoznajemo da nije dobro “stavljati stvari pod tepih” i nadati se da će sve biti uredu. Naši nas loši postupci dostižu, prije ili kasnije. Posebno kad su u pitanju naša mora i oceani.
Dolazim iz Jadranske regije. I svi mi koji živimo ovdje znamo da je Jadransko more prekrasno; toliko plavo i prozirno, najljepše more na svijetu! Ipak, unazad više godina događaju se neke ne tako lijepe stvari. Sve se više suočavamo s velikim količinama plastike koje se nošene morskom strujom gomilaju na pojedinim plažama u priobalju, posebno na otocima. No, plastiku možeš naći i kad zaroniš u morsko plavetnilo i to ne samo na morskom dnu, već i kao sitne komadiće plastike koji slobodno plivaju u moru.
Na globalnoj razini poznato je 5 velikih vrtloga – otoka plastike, a najveći se nalazi u Tihom oceanu. Velik je kao država Teksas u SAD-u i procjenjuje se da sadrži 3,2 milijuna tona otpada! A to je samo ono što vidimo golim okom. Naime, nedavne studije pokazale su da već i jedemo plastiku! Mali komadići plastike tzv. mikroplastika pronađena je u školjkama u morima od Arktika do Kine…Da ne spominjemo činjenicu da plastika uništava životinje koje žive u moru ili od mora, posebno morske ptice i morske kornjače.
Moguća su dva glavna pristupa ovom problem: ili liječiti simptome ili reducirati uzrok. Prvi pristup je važan jer doista ima toliko plastike u morima i nje se nekako treba riješiti. Ali taj pristup je i svojevrsni Sizifov posao, ako se istovremeno ne rješava uzrok problema. Jer, možeš u nedogled čistiti plažu od plastičnog otpada, no to će trajati vrlo kratko budući da morska struja ponovo donosi nove količine otpada. I ovdje dolazimo do potrošačkih navika. To je nešto što treba mijenjati, i to ne danas, već jučer! Ako ćemo ići logikom “business as usual” što ćemo onda ostaviti sljedećim generacijama?
No, ima i dobrih vijesti. Nedavno je Velika Britanija zabranila proizvodnju proizvoda koji sadrže tzv. mikrozrnca; ta mala zrnca plastike koja se mogu naći u pojedinim kozmetičkim proizvodima.
I na svu sreću, nove generacije preuzimaju inicijativu u rješavanju problema otpada. Tako je jedan nizozemski tinejdžer hrvatskih korijena – Bojan Slat – osnovao 2013. godine neprofitnu organizaciju Ocean Cleanup. Ova organizacija razvija napredne tehnologije za čišćenje plastike iz mora. Pritom koristi snagu morskih struja i sakuplja plastiku iz mora. Procjenjuje se da će u razdoblju od 5 godina taj sistem omogućiti čišćenje pola spomenutog najvećeg otoka smeća.
S druge strane oceana, Carter i Olivia Ries, dvoje djece iz SAD-a, osnovalo je 2009. godine neprofitnu organizaciju One More Generation (OMG). Njihova je namjera očuvati sve vrste barem za jednu generaciju…i više.
Nedavno su pokrenuli i kampanju the OneLessStraw pledge campaign.
Plastične slamke (kao i plastične vrećice) koriste se u velikoj mjeri, posebno kad su u pitanju mlađe generacije. Kampanja ističe pojedine zabrinjavajuće podatke:
· Svaki dan koristimo 500 milijuna plastičnih slamki. To je dovoljno da se godišnje ispuni 46.400 velikih školskih autobusa!
· Svake godine od gušenja plastikom ugiba 100.000 morskih životinja i preko 1 milijun morskih ptica!
· Količina plastičnih slamki koja se dnevno potroši u SAD-u dovoljna je da se napravi pojas koji može 2 i pol puta opasati Zemlju!
Što možemo učiniti? Ne morate ništa kupovati. Ne morate uvjeriti druge da postupaju isto kao i ti. Jednostavno reci “Ne” svim plastičnim slamkama.
Potpišite: https://onelessstraw.org/#signup i budite ta jedna, ali važna kap u moru promjena, za svoje dobro i dobro drugih!
Comments