Život u moru je posljednjih desetljeća suočen s novom prijetnjom: podvodnom antropogenom bukom. Ova buka nastaje uslijed različitih ljudskih aktivnosti kao što su pomorski promet, seizmička istraživanja nafte i plina, korištenje vojnih sonara, građevinski radovi u moru i na obali.
U čemu je problem?
More je poseban medij u kojem zvuk putuje više od 4 puta brže nego kroz zrak. Ovo obilježje koriste brojne morske životinje, za koje zvuk predstavlja osnovno sredstvo komunikacije, pronalaska hrane i ostalih životnih aktivnosti. No, buka koju proizvodi čovjek ima slične frekvencije, kao zvuk kojeg koriste životinje. Stoga buka može uzrokovati fizička oštećenja kod životinja ili primjerice u potpunosti zamaskirati zvuk putem kojeg komuniciraju. Podvodna buka ima i ekonomske implikacije; dokazano je smanjenje ulova ribe zbog buke I do 50% te negativan utjecaj na zooplankton.
Što se može učiniti?
U području južnog i istočnog Sredozemlja u zadnjih desetak godina posebno su se pojačala seizmička istraživanja radi potrage za naftom i plinom. No, ovo područje je ujedno izuzetno bogato bioraznolikošću. Ovdje se primjerice nalaze kritična staništa sredozemne medvjedice, morskih kornjača i pojedinih vrsta dupina. U Splitu je 22. i 23. studenog 2017. održana prva regionalna Radionica na temu smanjenja utjecaja podvodne antropogene buke na morsku bioraznolikost sa specifičnim naglaskom na seizmička istraživanja u južnim i istočnim europskim vodama Sredozemlja. Radionicu je organizirala međunarodna nevladina organizacija za očuvanje prirode OceanCare i NRDC u suradnji s hrvatskim stručnjacima i uz potporu njemačke fondacije Deutsche Bundesstiftung Umwelt (DBU). Na radionici je sudjelovalo 65 dionika iz 15 država; predstavnika nadležnih državnih tijela, agencija za zaštitu prirode i ugljikovodike, multilaterarnih međunarodnih sporazuma o zaštiti prirode i ribarstvu, Europske komisije, znanstvenika i organizacija civilnog društva. Tom su prigodom relevantni stručnjaci predstavili različite aspekte problema antropogene buke.
Situacija u regiji analizirana je kroz Pregled podvodne antropogene, utjecaja na morsku bioraznolikost i mjere za smanjenje utjecaja u južnom i istočnom europskom dijelu Sredozemnog mora, s naglaskom na seizmička istraživanja. Ovo izvješće sadrži i pregled planiranih seizmičkih istraživanja.
Planirana seizmička istraživanja (licencirana ili u postupku) u širem području JI Sredozemlja, najvjerojatnije do 2020. Preuzeto iz Štrbenac, 2017. za OceanCare
Jedan od značajnih doprinosa rješavanju problematike utjecaja podvodne antropogene buke jesu Smjernice za Procjenu utjecaja na okoliš, prihvaćene kao dio rezolucije na 12. konferenciji stranaka Konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonnska konvencija), održanoj krajem 2017. Ovaj dokument predstavlja upute za provedbu procjene utjecaja na okoliš različitih vrsta zahvata koji uzrokuju antropogenu buku. Naglasak je na stručnim argumentima i kvalitetnom konzultacijskom procesu.
Predstavljene su i nove tehnike za smanjivanje intenziteta buke koja se proizvodi kod seizmičkih istraživanja, kao što je tzv. Marine vibroseis.
No, što se može učiniti da bi se prijetnja podvodne antropogene buke smanjila u budućnosti u regiji i šire?
Sudionici skupa su se usuglasili oko 16 preporuka. Ove preporuke bit će dalje predstavljene međunarodnoj zajednici i svim ostalim dionicima koji mogu omogućiti njihovu provedbu te na taj način dati doprinos rješavanju ovog problema.
Između ostalog, preporuke ističu:
potrebu za primjenom principa predostrožnosti za buduće aktivnosti koje predstavljaju potencijalnu prijetnju;
izradu izračuna tzv. praga tolerancije antropogene buke u regiji (“noise budget”)
rješavanje kumulativnih utjecaja;
povećanje kvalitete procjene utjecaja na okoliš kroz primjenu Smjernica Bonnske konvencije te adekvatni konzultacijski process;
primjenu najbolje prakse i najboljih iskustva u smanjivanju negativnog utjecaja;
usmjeravanje postojećih poticaja za istraživanje nafte iz javnog novca u rješenja za smanjivanje negativnih utjecaja;
daljnji rad na novim ”tišim” tehnologijama za provedbu seizmičkih istraživanja;
povećanje znanja o ciljanim vrstama;
razmjenu znanja i iskustva te općenito bolju suradnju među dionicima.
