Prema izvješću Programa zaštite okoliša Ujedinjenih naroda iz 2018. godine, globalna proizvodnja plastičnog otpada u posljednjih 60 godina povećala se na 300 milijuna tona godišnje. U najvećoj mjeri radi se o plastičnom pakiranju za jednokratnu upotrebu. Izvješće Fondacije Ellen MacArthur iz 2016. upozorava da će, nastavimo li ovim tempom, do 2050. godine u morima biti više komada plastičnog otpada nego riba!
Nedavna procjena sastava i količine morskog otpada na 31 plaži u Jadranskom i Jonskom moru, izrađena u okviru DeFishGear projekta financiranog iz IPA-Adriatic prekograničnog programa Europske unije (Vlachogianni et al., 2018)[1], pokazala je da u prikupljenom otpadu dominira plastika, s 91%-im udijelom na regionalnoj razini. U ovom istraživanju najveća gustoća otpada zabilježena je baš na istraženim plažama u Hrvatskoj, u prosjeku 2,9 komada po m2. Osim plastične ambalaže, sve su češći i ostaci ribarskih mreža.
Da je morski otpad, i to posebno plastika već prisutna u morskim organizmima u Jadranskom moru pokazuje istraživanje morskih kornjača iz 2011. godine[2], s zabilježenim morskim otpadom u čak 35,2% analiziranih morskih kornjača.
Neodgovornim ponašanjem čovjek čini štetu i sebi i drugim živim organizmima. Što učiniti?
Europska komisija odlučila je riješavati ovo pitanje u Europskoj uniji ograničenjima u korištenju plastike za jednokratnu uporabu. Tako je krajem svibnja 2018. godine predložila nova pravila usmjerena na 10 plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, uključujući i ostatke ribolovne opreme. To konkretno znači:
Potpuna zabrana pojedinih proizvoda primjenjivat će se za one proizvode za koje postoje druga alternativna rješenja. To se odnosi na plastične štapiće za uši, plastični pribor za jelo, slamke, žličice za mješanje pića te plastične držaće za balone. Isto tako, jednokratno upotrebljivi spremnici za piće od plastike moći će se koristiti jedino ako njihovi poklopci ostanu pričvršćeni
Smanjenje korištenja pojedinih proizvoda kao što su spremnici za hranu i čaše za piće. U tom smislu poticat će se korištenje alternativnih proizvoda ili posebno naplaćivati jednokratno korištenje plastičnih proizvoda
Obveze za proizvođače, koji će morati pokriti troškove zbrinjavanja otpada i čišćenja te provoditi mjere za podizanje javne svijesti, posebno za spremnike za hranu, ambalažu (primjerice za slatkiše, čips), spremnike za piće i čaše, duhanske proizvode s filterima (opuške), vlažne maramice, balone i lagane plastične vrećice. Industrija će također dobivati poticaje za razvoj alternativnih rješenja
Obvezu prikupljanja, kojom se Države članice obvezuju da će do 2025. godine prikupiti 90% plastičnih boca za jednokratnu upotrebu, primjerice korištenjem shema za refundaciju vraćenih boca.
Standardizirano označavanje pojedinih proizvoda s oznakama koje sadrže informacije o načinu zbrinjavanja otpada, negativnog utjecaja proizvoda na okoliš te prisutnosti plastike u proivzodu. To će biti primjenjivo na sanitarne ručnike, vlažne maramice i balone.
Mjere za podizanje svijesti kojom se Države članice obvezuju raditi na podizanju svijesti javnosti o negativnom utjecaju odlaganja plastike za jednokratnu upotrebu i ribolovne opreme, kao i načinima ponovnog korištenja ovih proizvoda te odgovarajućeg zbrinjavanja.
Obzirom na značajan udjel ostataka ribolovne opreme u otpadu na plažama u Europskoj uniji (čak 27%), Europska komisija traži još veću odgovornost proizvođača ribolovne opreme za zbrinjavanje ove vrste otpada. Tako će ti proizvođači imati obvezu pokriti troškove prikupljanja ovog otpada iz luka, njihovog transporta i obrade te troškove mjera za povećanje svijesti javnosti.
Ovaj prijedlog još trebaju odobriti Europski Parlament i Europsko vijeće.
Značajan doprinos podizanju javne svijesti dali su i Ujedinjeni narodi kroz ovogodišnju proslavu Svjetskog dana zaštite okoliša pod sloganom “Beat Plastic Pollution” (Suzbijmo onečišćenje plastikom): www.worldenvironmentday.global.
Kako na mladima svijet ostaje, ponovo treba naglasiti inicijativu dvoje američkih tinejđera, osnivača organizacije One More Generation, pod nazivom “OneLessStraw” (www.onelessstraw.org), kojoj se kao partner pridružila i tvrtka Stenella consulting. Ovom globalnom kampanjom potiče se javnost na smanjivanje korištenja plastičnih slamki.
Za nadati se da će sve ove inicijative i napori ipak značajnije pridonijeti skorijem smanjenju plastičnog otpada u morima i prirodi uopće, za dobrobit svih živih bića!
Napomena: Proširena verzija članka objavljena je u 223. broju časopisa Hrvatska vodoprivreda:
http://www.voda.hr/sites/default/files/casopis/hr_vodoprivreda_223_web.pdf
[1] Vlachogianni et al. (2018). Marine litter on the beaches of the Adriatic and Ionian Seas: An assessment of their abundance, composition and sources. Marine Pollution Bulletin 131, 745-756
[2] Lazar, B., Gračan, R (2011). Ingestion of marine debris by loggerhead sea turtles, Caretta caretta, in the Adriatic Sea. Marine Pollution Bulletin 62 (1), 43-47